Splitski proljećari okupirali su Pravni fakultet točno pola stoljeća poslije proglašenja studentskog štrajka i Hrvatskog proljeća

Lideri političkih previranja iz 1971., među njima i puno poznatih imena, okupili su se na splitskom Pravnom fakultetu: ‘Ovdje smo štrajkali i bili suđeni‘

Splitski proljećari okupirali su Pravni fakultet točno pola stoljeća poslije proglašenja studentskog štrajka i Hrvatskog proljeća.

U prvom redu sjedili su dr. Goran Dodig, čovjek koji je proglasio štrajk 1971. godine u Zagrebu, do njega Ivan Zvonimir Čičak, u to vrijeme prvi student – prorektor Zagrebačkog sveučilišta, potom dr. Onesin Cvitan i brojni drugi njihovi kolege, među kojima su bila i još dvojica kasnijih gradonačelnika, Miroslav Buličić i Ivica Škarić, potom Mirko KaroglanTomislav MarićVanja MladinaMiroslav VeićKrešo DulčićDrago ĆutukZdravka Juraj BuzolićDane MaretićMate Raboteg

Okupila ih je promocija zbornika “Hrvatsko proljeće u sjećanju splitskih proljećara”, koji je skupina sudionika studentskog pokreta iz 71. objavila pod kapom splitskog ogranka Matice hrvatske, dajući do znanja da neće dopustiti nikome da njihovu povijest piše umjesto njih.

– Kroz Zbornik se ocrtava jedno olovno vrijeme, vrijeme državnog terora nad neistomišljenicima i slobodoljubivim ljudima, nad njihovim obiteljima, sve do ugroze njihova života i egzistencije. Progonom je zahvaćeno najmanje 50 tisuća domoljuba – ustvrdio je Drago Ćutuk, student prava u vrijeme Maspoka.

– Nove “hrvatske snage”, koje su samo promijenile dres ili iskaznicu, ne i mentalitet, spremne su prekrajati povijest i pričati o boljoj prošlosti. Ovaj Zbornik je zapreka njihovu naumu.

Onaj tko je spreman uništiti sudski spis iz kaznenog procesa na Okružnom sudu u Splitu, koji se vodio protiv PetrićaŠtambuka i ostalih, te javnotužilački spis o tom predmetu, spreman je krivotvoriti radnje, aktere i događaje.

Stare snage, koje je preuzela hrvatska vlast, pišu neku svoju povijest. Stoga ne smijemo dopustiti da povjesničari tipa KlasićaMarkovine ili Goldsteina, odnosno politički analitičari tipa Puhovskog, govore našoj djeci i unucima kako je nama bilo – ustvrdio je Ćutuk.

Ivan Zvonimir Čičak, koji je došao u pohode splitskim proljećarima, kazao je kako mu je “drago što vidi onaj isti žar koji ih je nosio prije 50 godina”.

– U Hrvatskoj postoje grinčevi koji su pojeli obilježavanje 50. godišnjice Hrvatskog proljeća i gurnuli ga ispod stola. A povjesničari poput Jakovine i Klasića sebe su postavili sveopćim tumačima svehrvatske povijesti. Bili smo iluzionisti koji su vjerovali da se diktatura može reformirati. A sad znamo da ne može. Diktatura se mora srušiti. I srušena je 1991. u Domovinskom ratu – kazao je, među ostalim, nekadašnji studentski lider te je dodao:

– Postoje i oni koji nastoje obustaviti svaku raspravu o 71. jer smatraju da je s realizacijom hrvatske države sve gotovo. A nije. Tek počinje. Pojedinci, sudionici događaja iz 1971. potkraj godine ipak će biti nagrađeni nekim potezima koji će doći iz državnih vlasti.

Proljećari su se okupili na istome mjestu gdje je prije pola stoljeća bio proglašen veliki studentski štrajk, a zahtjevi za političkim reformama su plebiscitarno podržani.

– U ovoj istoj dvorani stajali smo 17. svibnja 1972. kao optuženici Ante Štambuk, Damir Petrić i ja, i odslušali smo presudu tadašnjeg Okružnog suda, koja nas je teretila da su Štambuk i Petrić izvršili kazneno djelo kontrarevolucije, a kolega odvjetnik Branko Sekul i ja, koji smo među splitskim odvjetnicima prikupljali potpise potpore štrajku, optuženi smo da smo im pomogli u tome – prisjetio se Mladina događanja iz olovnih godina, sretan, kako je rekao, što sada s ovog mjesta “slobodno govori i najavljuje predstavljanje njihova zbornika sjećanja”:

– Zidovi pamte i izricanje presude i ozarene diplomante na promociji, pa neka pamte i predstavljanje naše knjige.

U ime Matice hrvatske dr. Hicela Ivon kao jedna od urednica djela ustvrdila je kako su kroz sjećanja 13 autora na studentski štrajk u Splitu navedeni i opisi sustavnog državnog terora koje su doživjeli proljećari.

– Mnogi su ostali bez posla, tajne službe su ih pratile, prisluškivali su im telefone, prijatelji su ih se odricali. Hrvatsko proljeće je trajno i tjeskobno obilježilo živote proljećara, a zbornik može poslužiti kao otrježnjenje onima koji relativiziraju komunistički režim – kazala je dr. Ivon, ocijenivši Zbornik važnim političkim, društvenim i znanstvenim izvorom i podsjetnikom na događanja od prije 50 godina.

O mirisu Hrvatskog proljeća govorio je i Tomislav Marić, koji je tada imao 20 godina. Proljećarima je čestitao i dr. Ratko Brnabić, dekan Pravnog fakulteta, rekavši kako je “Zbornik počast velikanima koji su izložili svoju budućnost i karijere za više ciljeve”, te dožupan Stipe Čogelja, a Ratomiru Kliškiću nije trebao mikrofon kad je iz svega glasa zapjevao “Lijepu našu”.

Vijenci za prvake narodne misli

Skupina živućih proljećara proteklih je dana obišla grobove svojih kolega, glavnih protagonista studentskih previranja na splitskim fakultetima – Damira Petrića, Zvonimira Puljića, Mladena Vidovića, Željka Barišića Abela, Ivana Boškovića u Splitu, Petra Šunjića u Gizdavcu, Tomu Matkovića u Medovu Docu, Matu Kusturu u Slivnu, Antu Štambuka u Sumartinu, a nisu zaboravili ni profesore Andriju Dujića, Ivu Petrinovića, Joška Perlaina, te Ivana Bilića, kolegu Mirka Dragovića i brojne druge. I pred spomenik prvog predsjednika hrvatske države dr. Franje Tuđmana na Rivi donijeli su cvijeće i zapalili svijeće.

Članak preuzet sa: slobodnadalmacija.hrt.hr

Odgovori

Hrvatska Demokršćanska Stranka koristi kolačiće da bi osigurali prilagođeno i bolje iskustvo korištenja web stranice.​ Više o pravilima o kolačićima pročitajte ovdje.

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close