Intervju sa zamjenikom predsjednika Hrvatske demokršćanske stranke Brankom Hrgom za Globus prenosimo u cjelosti:
SAMO SU DVIJE OPCIJE: ILI ĆE VLADU SASTAVLJATI PLENKOVIĆ ILI ĆE IZBORI BITI PONOVLJENI
Zamjenik predsednika Hrvatske demokršćanske stranke i njezin saborski zastupnik Branko Hrg mnogima je poznatiji kao dugogodišnji gradonačelnik Križevaca koji je na čelu tog grada proveo puna četiri mandata – od 2001. do 2017 godine kao član Hrvatske seljačke stranke. Od 2012. do 2016. bio je i predsjednik HSS-a, a iz stranke izlazi kada njegov nasljednik Krešo Beljak uoči posljednjih parlamentarnih izbora sklapa koaliciju sa SDP-om. Na tim je izborima Hrg u Sabor ušao na HDZ-ovoj listi.
Hoćete li i na parlamentarnim lzborima u srpnju ponovno biti na listi HDZ-a?
– Na izborima 2016. pripomogao sam našoj pobjedi u 2. izbornoj jedinici. Volio bih dati svoj doprinos i novoj pobjedi. U tom pravcu se dogovaramo, a konačni dogovor tek slijedi.Zadovoljni ste, dakle, suradnjom s HDZ-om tijekom protekle četiri godine?
– Bili smo korektni partneri, podržavali programe i projekte, a meni je posebno bitno što se na području Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije odvijaju povijesno značajni infrastrukturni projekti. Kao gradonačelnik Križevaca i saborski zastupnik uspio sam se izboriti da do Križevaca dođe brza cesta, a sada je u planu nastavak gradnje prema Koprivnici i Bjelovaru. Cilj mi je u narednom mandatu dovesti brzu cestu do Koprivnice. Još je važnije da se grade pružni kolosijeci. S time nemam izravne veze, ali to je projekt ove Vlade. Pruga do Križevaca bi dogodine trebala biti gotova, a sada počinju radovi prema Koprivnici. Kao zastupnik sam posljednje četiri godine puno radio na projektima izgradnje vodovoda i odvodnje na području Bjelovara, Križevaca i Koprivnice. To su EU projekti vrijedni više od 1,2 milijarde kuna. Tisuće domaćinstava su tako prvi put dobile vodovod i kanalizaciju.Slažete li se tezom da će onaj tko pobijedi u drugoj izbornoj jedinici biti i relativni pobjednik izbora te glavni kandidat za sastavljanje Vlade?
– Ta jedinica jako je škakljiva. Ona djelomično obuhvaća i Grad Zagreb. Izgledno je da će pobjednik u toj jedinici biti i ukupni pobjednik izbora, ali i ne mora biti.Tko će, po vašem mišljenju, formirati novu vlast?
– Samo su dvije opcije. lli će Vladu sastavljati Andrej Plenković iIi će izbori biti ponovljeni.S kime bi Plenković mogao sastavljati Vladu?
– Na desnom spektru postoji grupacija koja ima šanse polučiti dobar rezultat, dok na ljevici nema takve opcije. Ispada da SDP-ova koalicija nema koalicijski potencijal. Čak da SDP bude relativni pobjednik, ne može sastaviti većinu. No, pobijedit će HDZ s partnerima. Hrvatska se dobro oduprla pandemiji koronavirusa, prije svega zahvaljujući pravovremenim potezima Vlade poduprte saborskom većinom. Najvažnije je bilo sačuvati zdravlje, a potom radna mjesta. Vjerujem da Andrej Plenković svojim utjecajem u Europi može Hrvatskoj osigurati značajnu pomoć iz EU, čemu su dokaz i ove posljednje dobre vijesti o dobivanju 10 milijardi eura dodatne pomoći. Treba nam stabilnost, ozbiljan Sabor i sposobna Vlada koja će se znati uhvatiti u koštac sa svim problemima.Što biste poručili svojim bivšim kolegama iz HSS-a?
– U drugoj izbornoj jedinici HSS je nekad bio najjači. Sada ga gotovo nema. Velik broj ljudi otišao je u druge opcije ili se politički pasivizirao. Neki su ušli u našu stranku. Predlažem im da dobro razmisle bi li bolji premijer bio Andrej Plenković ili Davor Bernardić.Neki kažu da je za male stranke suradnja s HDZ-om pogubna. Slažete li se s time?
– Pogubno je bilo što se s HSS-om dogodilo 2016., kada je došlo do loma unutar stranke koja je do 2012., nažalost, imala epitet trgovačke stranke. Meni je kao predsjedniku bio cilj da se s čela HSS-a makne ta naljepnica pa smo 2015. išli na izbore u Domoljubnoj koaliciji. Plan mi je bio pokazati koliko vrijedimo kroz preferencijalno glasanje. Da je na idućim izborima 2016. došlo do nastavka koalicije HDZ-a i HSS-a, danas bi hrvatska imala puno stabilniju političku sliku, a HDZ bi imao partnera jer je bio plan da se napravi sporazum o dugoročnoj suradnji. Nažalost, došlo je do promjene u vrhu stranke i HSS je opet ušao u trgovačku koaliciju. Danas ne možemo reći da HDZ guta male stranke, nego da je HSS progutao sam sebe.A kako vidite budućnost vaše Hrvatske demokršćanske stranke?
– U stranku sam ušao prije četiri godine i od tada smo osnovali 50-ak novih ogranaka i podružnica, pri čemu bih istaknuo Brodsko-posavsku županiju, gdje nam članstvo jako raste, kao i u Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Gradu Zagrebu…Hoćete li na ovim izborima biti zadovoljni jednim osvojenim mandatom?
– Pokušat ćemo se preferencijalnim glasovima izboriti za više od jednog mandata.Vjerujete li da će Miroslav Škoro sa svojim Domovinskim pokretom privući puno HDZ-ovih glasača?
– Nisam siguran. To bi napravio puno lakše da se nije počeo vezati uz druge, dosta ekstremnije političke opcije. Na predsjedničkim izborima hvatao je i dosta birača centra.Jesu li vas zvali u Domovinski pokret?
– Nisam imao ni kontakata ni želje da bih s njima radio. Škoro mora znati da su u njegovim redovima ljudi koji su postali najveći politički neprijatelji upravo onima koji su ih doveli u Sabor.U Saboru se zalažete za neradnu nedjelju…
– Apsolutno. Za model sličan austrijskom. Predlagali smo deset radnih nedjelja u godini po izboru poslodavca uz pristanak radnika koji bi za taj dan imali sto posto veću plaću.Treba li to vrijediti samo za trgovinu ili i za druge djelatnosti, recimo ugostiteljstvo?
– Mislili smo na trgovinu. Ako kafići žele raditi, neka plate 100 posto više zaposlenike. Načelno smo za zabranu za sve osim službi koje moraju raditi poput pekarnica i dežurnih benzinskih crpki. Čak smo i za to da se subotom radi do 18 sati.Je li takav model prikladan za ova krizna vremena?
– Neki trgovački lanci, poput KTC-a, već su uveli neradnu nedjelju. Kažu da im promet nije puno pao. I u drugim lancima su mi kazali da je nedjeljom promet manji nego radnim danom. Strani trgovački lanci iz zemalja gdje je nedjelja neradna najviše zagovaraju radnu nedjelju u Hrvatskoj. Neka je uvedu u zemljama odakle su došli.Koji su vaši glavni argumenti u prilog tome da nedjelja bude neradni dan?
– Obitelj je temelj društva i cilj je da jedan dan u tjednu svi imaju priliku biti zajedno. Preko tjedan djeca idu u školu i obitelj se može okupiti jedino nedjeljom. To nema veze s odlaskom na misu. Neka svaka obitelj koristi taj dan kako najbolje zna.
Orešić, Boris. “Intervju: Branko Hrg, zamjenik predsjednika Hrvatske demokršćanske stranke”. Globus, 3. lipnja 2020., 30-31.