Zar smijemo ostati nijemi kada naš čovjek počinje gubiti svoja najelementarnija obilježja, kao što su jezik i nacionalna kultura?

Obilježena 50. obljetnica studentskoga štrajka na Hrvatskom sveučilištu

Znanstveno-kulturna manifestacija Hrvatsko proljeće i hrvatska država, koja se održava 22. i 23. studenoga u Studentskom centru u Zagrebu počela je u ponedjeljak svečanim obilježavanjem 50. obljetnice proglašenja studentskog štrajka na Hrvatskom sveučilištu, priopćio je Fakultet hrvatskih studija.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u svojoj poruci ističe kako je Hrvatsko proljeće, doživjevši vrhunac studentskim štrajkom u zimskim danima 1971., bilo u ondašnjim državno-političkim prilikama pokret hrvatske narodne emancipacije. 

Ocijenio je kako je Hrvatsko proljeće, iako ugušeno represijom, ostalo trajnom baštinom hrvatske borbe za slobodu, a njegovi protagonisti simboli i nositelji autentičnih nacionalnih težnji, koje smo prije trideset godina ostvarili proglašenjem i obranom naše državne samostalnosti. 

Izrazio je uvjerenost da će znanstveno-kulturna manifestacija Hrvatsko proljeće i hrvatska država biti prigoda da se, u autentičnom prostoru događaja iz onoga vremena, i uz sudjelovanje tadašnjih protagonista, obilježi i vrednuje važnost toga jedinstvenoga razdoblja naše novije povijesti.

U pozdravnom govoru rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras podsjetio je kako je prije točno pola stoljeća, u ponedjeljak 22. studenoga 1971. u istoj dvorani kina Studentskoga centra započeo studentski štrajk hrvatskih sveučilištaraca. 

Istaknuo je kako su hrvatski sveučilištarci bili hrabriji i odlučniji u traženju društvenih reformi od tadašnjih etabliranih političara, a neke od njima važnih tema bile su nacionalna ravnopravnost i veća hrvatska autonomija unutar tadašnje centralizirane države. 

Rektor je odao priznanje brojnim studentima koji su nakon štrajka bili policijski proganjani, tlačeni i difamirani, a osobito onima koji su bili osuđeni u montiranim sudskim procesima. 
 Prisjetio se nastavnika i djelatnika Sveučilišta koji su dali svoj doprinos Hrvatskomu proljeću i zbog toga bili osuđivani i progonjeni. 

FAS/FACTUM

Podsjetio je na riječi koje je prije 50 godina izgovorio Goran Dodig:

Generacija smo koja nije opterećena poviješću. Nikomu ne ćemo dopustiti da nas etiketira. Mi ne smijemo ostati pasivni promatrači društvenih previranja. Obvezatni smo zvoniti na uzbunu kada znamo da nas više umire nego se rađa. Zar smijemo ostati nijemi kada naš čovjek počinje gubiti svoja najelementarnija obilježja, kao što su jezik i nacionalna kultura?

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran istaknuo je da su povjesničari uglavnom suglasni u ocjeni kako je Hrvatsko proljeće pokrenuto angažmanom Hrvatskoga sveučilišta i njegovih hrabrih studenata, Maticom hrvatskom kao ustanovom oko koje su se okupljali istaknuti intelektualci te reformskim krilom Saveza komunista Hrvatske. 

Sudionike manifestacije pozdravili su ravnatelj Hrvatskoga državnoga arhiva Dinko Čutura i ravnatelj Studentskoga centra Mirko Bošnjak.

U sklopu svečanoga otvaranja manifestacije sudionicima je premijerno prikazan dugometražni dokumentarni film Hrvatsko proljeće i hrvatska država redatelja Jakova Sedlara.

Manifestacija nastavlja rad dvodnevnim interdisciplinarnim znanstvenim skupom, na kojem će biti održana 53 izlaganja.

Manifestacija se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i Sveučilišta u Zagrebu, a u organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Studentskoga centra Sveučilišta u Zagrebu. Uz domaće i inozemne istraživače na skupu sudjeluju i živući akteri i suvremenici Hrvatskoga proljeća. Cilj je manifestacije je interdisciplinarnim pristupom rasvijetliti povijesna zbivanja i posebice ulogu hrvatskih sveučilištaraca o 50. obljetnici proglašenja studentskoga štrajka, rasvijetliti poveznicu Hrvatskoga proljeća i procesa uspostavljanja hrvatske države te oduprijeti se pokušajima tendencioznih tumačenja najnovije dionice hrvatske povijesti.

Članak preuzet sa: vijesti.hrt.hr

Odgovori

Hrvatska Demokršćanska Stranka koristi kolačiće da bi osigurali prilagođeno i bolje iskustvo korištenja web stranice.​ Više o pravilima o kolačićima pročitajte ovdje.

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close