GLOBALIZACIJA, POJEDINAC I DUŠEVNO ZDRAVLJE

U ponedjeljak, 03. ožujka 2014., s početkom u 19.00 sati, u Sveučilišnoj knjižnici prof.dr.sc. Goran Dodig, predstojnik Klinike za psihijatriju KBC Split i redoviti profesor na Medicinskom fakultetu i Predsjednik Hrvatske demokršćanske stranke održao je predavanje na temu ”Globalizacija, pojedinac i duševno zdravlje”. U svom predavanju prof. Dodig na sveobuhvatan način povezuje pojedinca s društvom u najširem smislu. U tom kontekstu analizira ljudsko biće i njegov odnos s vanjskim svijetom od trenutka začeća pa do smrti.

Osobiti značaj prepoznaje još u najranijim fazama razvitak i štetnih utjecaja na plod dok je još u majčinoj utrobi u smislu nedovoljno odgovornog ponašanja trudnica kroz unošenje otrovnih supstanci putem duhana, opojnih droga, alkohola, nezdrave hrane itd., čemu itekako pridonose neki globalizacijski procesi umotani u celofan osobnih sloboda ili pak profita. Izniman značaj u samom formiranju psihičkih karakteristika prof. Dodig vidi u ranim fazama odnosa djeteta i roditelja, i majke i oca, naglašavajući iznimno snažnu potrebu djeteta za sigurnošću koju mu mogu u najboljem smislu pružiti roditelji preko kojih upoznaje i vanjski svijet. Specifičnost školske dobi, pubertet i adolescenciju također treba shvatiti kao još uvijek važan, specifičan i na poseban način blizak odnos roditeljskih figura za uspješno odrastanje. Globalizacijski trendovi u kojima se agresivnošću manjinskih skupina pokušavaju ozakoniti ili proglasiti posve normalnim usvajanje djece u istospolnim zajednicama itd. bitno utječe i na harmoničan razvitak pojedinca. Dijete koje ima roditelja A I B , naravno po tom konceptu jer su oba roditelja isto spola prof . Dodig drži ne civilizacijskim postignućem nego civilizacijskim krahom.

Nesigurnost radnog mjesta, bjesomučna trka za profitom, teror nametnute ljepote, teror neprovjerenih informacija, brzine te trajnom opterećenošću „napretkom„ pod svaku cijenu gdje čovjek postaje samo kotačićem u zgrtanju bogatstava malog broja ljudi, strahom ne od starosti nego o nesigurnosti i samoće u starosti sve su to izvori brojnih psihičkih disbalansa koji su posljedica upravo globalizacijskih vrijednosnih sustava koji nam se nude. Dr. Dodig smatra da na prvom mjestu treba biti čovjek a ne profit.

U svom daljnjem izlaganju prof. Dodig se pita na temelju kojih parametara Svjetska zdravstveno organizacija predviđa da s će vrlo brzo ,dakle za naredni deset do dvadeset godina značajno povećati broj osoba oboljelih od depresije. Odgovor nedvojbeno treba tražiti upravo unutar globalizacijskih procesa koji proizvode nesigurnost, samoću i prihvaćanju „ nove religije“ religije profita. Religija profita proizvodi strahove, egocentričnost, sebičnost i samoću, a čovjek ima potrebu za sigurnošću koju može istinski riješiti kroz odnos s drugim ljudima, kroz ljubav i davanje a nipošto kroz uzimanje i kupovanje sreće .

Konačno prof. Dodig izlaz vidi u harmoničnom odnosu između pojedinca i društva, duhovnog i materijalnog ,ne odustajanju od provjerenih tradicionalnih vrijednosti na način da se nekritično prihvaćaju stavovi koji podilaze ljudskoj neodgovornosti , radikalnom hedonizmu i filozofiji u kojoj dolar postaje bog.

Sve je to moguće ukoliko prihvatimo odgovornost i za sebe i za svoje bližnje koristeći mozak kojim smo obdareni kao najsavršenijim proizvodom univerzalnog intelekta.

Ljubav i vjeru koristimo kao protutežu procesima koji svoje ciljeve ostvaruju upravo borbom protiv vjerskih vrijednosti.

Globalizacijski procesi utječu na čovjekov razvoj, osjećaje, stavove. „Rezultate globalizacijskih procesa vidimo svakodnevno u praksi. Ti rezultati narušavaju duševno zdravlje i dovode društvo do destabilizacije” naglasio je dr. Dodig. To se osobito odnosi na roditeljske uloge koje postaju neprepoznatljive. Više se ne zna tko je roditelj A, a tko je roditelj B, što je jako loše, jer dijete vanjski svijet upoznaje preko roditeljskih figura. Uloga majke jako je važna svakom djetetu jer majka ima emocionalni kapacitet koji je potreban djetetu za razvoj. Dijete se najbolje razvija u majčinoj utrobi. Tu ima idealne uvjete za razvoj. Od majke dobiva emocionalnu toplinu, hranu, sigurnost. Pri porodu dijete doživljava prvu traumu. Doživljava strah, plače, traži zaštitu. Djeca danas sve više odrastaju uz virtualni svijet. Projekti koji radikalno mijenjaju roditeljske uloge su opasni jer stvaraju anksiozno društvo bez identifikacije. Osim što radikalno utječe na razvoj i stabilnost obitelji, globalizacija mijenja naš odnos prema radu. Čovjek danas živi u materijalnoj nesigurnosti i strahu za svoju egzistenciju. Živi kao stroj, a sve informacije o vanjskom svijetu dobiva na iskrivljen način preko medija. Međuljudski odnosi su narušeni. Nema više međugeneracijskog razumijevanja i tolerancije. ”Najveći problem suvremenog svijeta, usuđujem se reći, su starost i smeće.” – rekao je. Globalizacija nam nudi zajednički vrijednosni sustav koji čini magično trojstvo: neograničena proizvodnja, apsolutna sloboda i nesmetana sreća. Proizvodi se više nego što se može konzumirati i taj nesrazmjer dovodi do krize. Nameće nam se ”religija napretka” koja se očituje u radikalnom hedonizmu, sebičnosti i pohlepi. Nije dobro ono što je dobro za čovjeka nego ono što je dobro za sistem. U svemu prevladava ”filozofija prolaznosti” i strah od smrti. Živi se pod stresom, a to ima svoje posljedice. Pod utjecajem stresa čovjekov obrambeni mehanizam počinje popuštati što dovodi do raznih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija strahuje da će do 2025. depresija biti jedan od najvećih zdravstvenih problema.

Osim ovih problema, s globalizacijom je povezan još jedan veliki problem, a to je ovisnost. Prof. Dodig se osvrnuo i na najnovije zahtjeve nekih političkih stranaka o legalizaciji marihuane. Žalosno je, rekao je, da su se i u Hrvatskoj pojavile stranke koje zagovaraju legalizaciju marihuane tvrdeći da nema znanstvenih dokaza o štetnosti marihuane po ljudski organizam. O problemu ovisnosti se nakon predavanja otvorila rasprava u kojoj je prof. dr.sc. Dodig naglasio da ne smijemo nasjesti zabludama da marihuana ne utječe na duševno zdravlje i promjenu strukture mozga.

Odgovori

Hrvatska Demokršćanska Stranka koristi kolačiće da bi osigurali prilagođeno i bolje iskustvo korištenja web stranice.​ Više o pravilima o kolačićima pročitajte ovdje.

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close