…otac uđe sa snijegom u kosi,
rasipa vlati, pogled mu blista.
Zanesen, reče, svijeću dok nosi:
„Slama je ovdje, čekamo Krista!”
Slamkama boje staroga zlata,
Kristova ruka k’o da nas dira.
A kad je ponoć došla na vrata,
započe vrijeme svečanog mira.
(A. Rajzl)
***
Badnjak je. Dok listamo uspomene, mnogima u sjećanje naviru djetinjstvo i lijepi, stari običaji, koji se razlikuju od mjesta do mjesta i od kraja do kraja Lijepe naše. Svima im je zajedničko radosno iščekivanje malenoga Kralja, novorođenog Krista.
Negdje jutro počinje “medenom” rakijom, negdje “položajem” koji ide ili na Badnjak ili na prvi dan Božića, ali mora biti muško, jer se smatralo da, žena, ako na Badnjak prva dođe u kuću – donosi nesreću. Muškarci do Badnjaka trebaju pripremiti dovoljnu količinu izrezanih i nacijepanih drva, ispeći pečenicu, pobrinuti se za smreku ili bor, nahraniti blago u staji. Žene završavaju poslove po kući.-uređenje prostorija, pečenje kolača…Dan je posta pa se za večeru pripravljaju posna jela – grah, riba, tijesto… Ispeče se Božićna pogača, često ukrašena golubom ili ružom, također od tijesta. Svi ukućani se pred večer okupaju i presvuku u čistu odjeću.
Nekada su se kupali u drvenim kacama, kasnije u “plehnatim” koritima. Zatim se u kuću unosila slama (činio je to najstariji muškarac u kući). Domaćica bi ga posipala sjemenjem i izgovarala određene riječi, različite u svakom kraju, s istom željom da slijedeća godina bude rodna i plodna. Kitio se bor i to sitnim jabukama, orasima, medenjacima ili “salon” – bombonima, koje negdje zovu “mačci”. Zatim se večeralo, uz obveznu zajedničku molitvu. Poslije toga djeca bi se valjuškala po slami, pjevale bi se Božićne pjesme i spremalo na polnoćku. Hrvatske Božićne pjesme odjekivale su, kao i u naše vrijeme, svim crkvama, a poslije polnoćke, pred crkvom bi se razvilo veselo kolo. O običajima prvog dana Božića – više sutra.
Dragi članovi i simpatizeri Hrvatske demokršćanske stranke, dragi svi vi koji ovo čitate: želimo vam sretan i blagoslovljen Božić, blagdan radosti, sreće, zajedništva, okupljanja oko pradjedovskog ognjišta, blagdan ljubavi.